Berlin je najveći i glavni grad Nemačke sa 3.402.312 stanovnika (09/2006.) Pre Drugog svetskog rata imao je 4,3 miliona. Berlin je drugi po redu najveći grad Evropske unije posle Londona. Od 1949. do 1990. bio je podeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.
Berlin je smešten na rekama Špreji i Hafel na severoistoku Nemačke. Berlin je jedna od 16 nemačkih država, i sa svih strana je okružen državom Brandenburg.
Berlin je postao nezavisna država danom nemačkog reujedinjenja 3. oktobra 1990. godine, i jedna je od tri države u Nemačkoj koja je ujedno i grad (pored Hamburga i Bremena).
Bivši Zapadni Berlin, je bio država od osnivanja Zapadne Nemačke 23. maja 1949. godine, ali je bio oslonjen na zapadne vojne saveznike, i nije bio tehnički deo Zapadne Nemačke. Istočni Berlin je bio glavni grad Istočne Nemačke od 1949. do 1990. godine, što je bilo protivno dogovoru četiri najveće sile.
Berlinom upravlja Senat Berlina, koji se sastoji od Gradonačelnika i 8 senatora, koji imaju ministarski status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Trenutno, ovo mesto pripada Klausu Voverajtu (SPD). Pogledajte listu dosadašnjih gradonačelnika Berlina.
Gradski i državni parlament se naziva "Abgeordnetenhaus" ili kuća predstavnika građana.
Podeljeni grad
Pred kraj Drugog svetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničim bombardovanjima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom" što je značilo novi početak za grad. Veliki Berlin je podeljen u četiri sektora od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944):
- Sjedinjene Američke Države, (obuhvatao opštine: Nojkeln (Novi Keln), Krojcberg (Krojc brdo), Tempelhof, Šeneberg (Lepo brdo), Šteglic, Celendorf;
- Veliku Britaniju, (obuhvatao opštine: Tirgarten, Šarlotenburg, Vilmersdorf i Špandau);
- Francusku, (obuhvatao opštine: Veding i Rajnikedorf);
- Sovjetski Savez, (obuhvatao opštine: Mite (Sredina), Prenclauer berg (Prenclauersko brdo), Pankov, Vajsenze (Belo jezero), Fridrihshajn, Lihtenberg*, Treptov i Kepenik.
Berlin je bio smešten u sred sovjetske okupacione zone Nemačke i postao prirodna tačka suprotstavljenih strana u Hladnom ratu. Kada je 26. juna otpočela Staljinova Berlinska blokada, zapadni saveznici su Zapadni Berlin snadbevali tzv. vazdušnim mostom (die Luftbrücke), nazvan od strane Berlinaca.
Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad istočne Nemačke, kada je formirana od Sovjetske okupacione zone u oktobru 1949. Zapadna Nemačke je formirana 23. maja 1949. od američke, britanske, i francuske zone, glavni grad je bio u Bonu. 13. avgusta 1961. podignut je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Nemačke..
Šezdesetih godina dvadesetog veka, Berlin je bio centar evropskih studentskih protesta.
